Kako izgleda proces glasanja na biračkom mestu i koje su kazne za prekršaje

Foto: Euronews Srbija(press materijal)
Izborni postupak na biračkom mestu, od provere identiteta birača do ubacivanja listića u glasačku kutiju, u potpunosti je propisan zakonom, uključujući kazne zatvora za one koji nekoga sprečavaju da glasa ili mu povrede tajnost glasanja.
Prvi korak na biračkom mestu je provera UV lampom, kojom se utvrđuje da birač prethodno nije već iskoristio svoje pravo glasa. Potom sledi utvrđivanje identiteta birača, potpisivanje u izvodu iz biračkog spiska i obeležavanje kažiprsta desne ruke. Tek nakon toga biraču se uručuje glasački listić, koji prema novim propisima popunjava u kabini ili iza paravana, zavisno od sopstvenog izbora.
Opšte i jednako izborno pravo garantovano je Ustavom Republike Srbije, a bliže je uređeno zakonskim odredbama. Birač sam odlučuje da li će glasati i na koji način, a niko nema pravo da ga u tome sprečava ili primorava, da ga poziva na odgovornost zbog izlaska ili neizlaska na glasanje, niti da od njega traži da se izjasni za koga je glasao ili zašto nije glasao. Za kršenje ovih odredaba zaprećena je kazna zatvora od tri meseca do tri godine.
Popunjavanje i ubacivanje listića
Birač glas daje izbornoj listi čiji je redni broj zaokružio, pri čemu može izabrati samo jednu opciju. Nakon popunjavanja, listić se presavija tako da se ne vidi na koji način je popunjen, a zatim ubacuje u glasačku kutiju. Nevažećim se smatra svaki nepopunjen listić, kao i onaj na kojem je zaokruženo više opcija ili se ne može pouzdano utvrditi kome je glas dat.
Šta se smatra narušavanjem reda
Nepravilnosti u izbornom procesu taksativno su navedene u Zakonu o izboru narodnih poslanika, u članu 98 koji se odnosi na održavanje reda na biračkom mestu. Prema ovom zakonu, red na biračkom mestu smatra se narušenim kada se na biračkom mestu ili neposredno ispred njega zadržavaju lica koja nemaju prava i dužnosti u vezi sa sprovođenjem izbora, kada se neovlašćeno snimaju i fotografišu dešavanja na biračkom mestu, ili kada se upotrebom mobilnog telefona ili drugih sredstava za vezu neovlašćeno daju informacije o tome koja su lica izašla, odnosno nisu izašla na izbore.
Narušavanjem reda smatra se i vođenje spiskova birača koji su izašli ili nisu izašli na izbore van službene evidencije u izvodu iz biračkog spiska, kao i isticanje simbola političkih stranaka i podnosilaca proglašenih izbornih lista, odnosno drugog izbornog propagandnog materijala. Isticanje propagandnog materijala, kao i narušavanje reda na biračkom mestu, smatra se prekršajem.
Uloga biračkog odbora i posledice prekida
Tokom izbornog dana birački odbor dužan je da održava red na biračkom mestu. Ove godine u Srbiji ima više od 8.000 biračkih mesta, dok ih je u inostranstvu 93. Ukoliko je red narušen, glasanje se prekida do njegovog uspostavljanja. Ako prekid traje duže od jednog sata, glasanje se produžava za onoliko vremena koliko je prekid trajao.
Lice koje je izazvalo narušavanje reda kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora, kao i lice koje je povredilo tajnost glasanja. Zakon takođe propisuje da pravo da glasa ima i svako ko se zatekne na biračkom mestu u trenutku njegovog zatvaranja, u 20 časova.
Izvor: Euronews Srbija
Uočili ste grešku ili netačnost? Pošaljite zahtev za ispravku.
Automatizovano pripremljeno na osnovu navedenih izvora, uz uređivačku proveru. Metodologija.
Povezane vesti

CESID objavio preliminarne rezultate: Studentska lista 52,1 odsto, Ujedinjena Srbija 39,3 odsto
pre 1 sat

Dragan Lončar izabran za predsednika Skupštine KK Crvena zvezda
pre 1 dan

Vučić na kraju kampanje pozvao građane da glasaju na parlamentarnim izborima
pre 2 dana

Predsednica tzv. Kosova vratila skupštini izmene zakona o Specijalizovanim većima
pre 2 dana
